Filozofija
Biothanatos
De Kvinsiju (kome tako mnogo dugujem da se bliže navođenje jednog dela toga duga čini kao odbacivanje ili prećutkivanje drugih) dugujem svoj prvi pojam o Biothanatosu. Tu je raspravu sastavio, početkom XVII veka, veliki pesnik Džon Don, koji je ostavio rukopis ser Robertu Keru bez ikakve druge zabrane osim da ga da „u štampu... »
Čovek među zvezdama – Imanuel Kant
Pre više od 200 godina, 12. februara 1804, umro je Imanuel Kant, filozof i prosvetitelj, koji je uneo revoluciju u dotadašnji način razmišljanja o bogu, vasioni i ljudima. Njegova sveobuhvatna kritika razuma i njegove ideje o nekom budućem “dobru celoga sveta” upućuju na put veće slobode – upravo danas. Kant je umro pre više od... »
Harmonija postojećeg
Verujem u Spinozinog Boga koji se otkriva u harmoniji svega onoga što postoji, ne u Boga koji se brine o sudbini i delima ljudskih bića – govorio je slavni naučnik, po kojem su vera i nauka odeljene. Nedavno je u nekim našim novinama objavljeno pet citata četiri naučnika i jednog filosofa od po jedne rečenice... »
Kraj istorije ili kraj mudrosti
Apokaliptični prizor 11. septembra 2001. u Njujorku i Vašingtonu bio je povod istorijsko-filozofskom promišljanju sveta kroz ukrštaj interpretativnih modela „kraja istorije“. Šta označava taj pojam? Biblijsko tumačenje „kraja istorije“ jeste „hiljadugodišnje carstvo“ Hristovo (milenarizam). U antici je reč o „zlatnom dobu“, koje kod Vergilija treba da sledi „gvozdeno doba“. Za Kanta je to „carstvo... »
Niče i Kjerkegard kao pioniri egzistencijalizma
Briljantni i nestabilni Nemac, Fridrih Vilhem Niče (1844-1900), profesor u Bazelu, izrazio je mnoga najšokantnija razmišljanja doba u kojem je živeo. Jednom prilikom, opisao je filozofa kao „štapin dinamita“ a u ostalim svojim delima „Tako je govorio Zaratustra“, „Geneologija morala“, „Sumrak bogova“ i „Volja za moć“ nastavio je sa rušenjem prihvaćenih stavova. Napadao je... »
Pala Evropa
Evropa je izgubila poziciju velike sile, ali je evropska kultura nastavila da osvaja svuda u svetu. A ako se neko plaši da kulturna nadmoć ne može da se održi ako ne može da se štiti silom – u svakom slučaju danas možemo pročitati, u jednoj slučajno izabranoj američkoj publikaciji, da „Evropa više nije u... »
Suvereni gospodar imaginarnih svetova
Smrću Tomasa Mana (rođen 1875, umro 12.avgusta 1955.) završava se cela jedna literalna epoha, ceo jedan imaginarni svet koji nikad nije više dostigao takvu dubinu, inventivnost, intuitivnost, sa istovremeno neprevaziđenom erudicijom, kao nerazdvojnim tkivom njegovog dela. Ni njegov zemljak Herman Hese, koji je šezdesetih godina bio najpopularniji pisac, ni tzv. Američka izgubljena generacija, ni... »
Temelji Jungove duhovne revolucije
Svojom teorijom o urođenom i univerzalnom kolektivnom nesvesnom i arhetipovima Karl Gustav Jung je radikalno izmenio ne samo našu predstavu o ljudskoj prirodi u filozofiji, teologiji, psihologiji i psihijatriji već je izveo i pravu duhovnu revoluciju u mnogim humanističkim naukama (antropologiji, sociologiji, pedagogiji, epistemologiji, etici…) kao i u gotovo svim oblastima umetnosti (od likovne... »
Vitgenštajnov preokret
VITGENŠTAJN Otkačila sam na Ludviga W.zbog njegove teorije svetai filozofskih brigai pogleda koje sadržePlava i Smeđa knjigai zato što je pisao malo,a objavljivao još manjebio totalno nepredvidiv,izazivao veliko dranjekao onda kada je na skupuengleskih filozofa napravio sranjei umesto o logičkoj formigovorio o beskonačnosti u matematicijer po njemu činjenica, smisaoi model stvarnosti nalaze se u sliciuopšte,... »
Vitgenštajnova kritika Frojda
„Podvrgnuti se psihoanalizi unekoliko je slično kao jesti sa drveta saznanja. Saznanje, koje na taj način stičemo, suočava nas sa novim etičkim problemima; a ništa ne doprinosi njihovom rešavanju“ Vitgenštajn u 3900 reči Ludvig Vitgenštajn je imao ambivalentan odnos prema Frojdu: sa jedne strane, sebe je nazivao Frojdovim učenikom i sledbenikom, sa druge strane, neprestano... »




























