<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
		>
<channel>
	<title>Коментари за P.U.L.S.E</title>
	<atom:link href="http://pulse.sm-art.info/comments/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://pulse.sm-art.info</link>
	<description>Internet magazin za umetnost i kulturu</description>
	<lastBuildDate>Tue, 21 Feb 2012 03:14:30 +0000</lastBuildDate>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0.4</generator>
	<item>
		<title>Коментар на Malikovo Drvo života/ The Tree of Life од стране cactuss</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/malikovo-drvo-zivota-the-tree-of-life/#comment-9035</link>
		<dc:creator>cactuss</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 21 Feb 2012 03:14:30 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=28508#comment-9035</guid>
		<description>sjajna analiza, svaka cast! p.s. jedino sto mi smeta u filmu su dinosaurusi. ok, ima poentu milosrdja kod zivotinja, &quot;grace in nature&quot;, ali zasto bas dinosaurusi. nekako mi ne pripadaju svemu ovome, previse su park iz doba jure. ali sto se tice ogromne teme koju je malik odlicno iznio, pozitive uprkos svoj tezini filma i poente na kraju - prihvatanje. zaista velik film. ne zbog velike teme, vec zbog pomenutog nacina na koji je tretira.  p.p.s. gluma obara s nogu!</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>sjajna analiza, svaka cast! p.s. jedino sto mi smeta u filmu su dinosaurusi. ok, ima poentu milosrdja kod zivotinja, &#8222;grace in nature&#8220;, ali zasto bas dinosaurusi. nekako mi ne pripadaju svemu ovome, previse su park iz doba jure. ali sto se tice ogromne teme koju je malik odlicno iznio, pozitive uprkos svoj tezini filma i poente na kraju &#8211; prihvatanje. zaista velik film. ne zbog velike teme, vec zbog pomenutog nacina na koji je tretira.  p.p.s. gluma obara s nogu!</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Mrtvi – Džona Hjustona од стране petra mitić</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/mrtvi-dzona-hjustona/#comment-9029</link>
		<dc:creator>petra mitić</dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Feb 2012 22:37:53 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=38808#comment-9029</guid>
		<description>Jedan od mojih omiljenih filmova. Precizno i divno napisano :)</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Jedan od mojih omiljenih filmova. Precizno i divno napisano <img src='http://pulse.sm-art.info/wp-includes/images/smilies/icon_smile.gif' alt=':)' class='wp-smiley' /> </p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на „Torinski konj” &#8211; Bela Tar од стране sluga</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/torinski-konj-bela-tar/#comment-9019</link>
		<dc:creator>sluga</dc:creator>
		<pubDate>Fri, 17 Feb 2012 16:09:22 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=39381#comment-9019</guid>
		<description>Veoma dobro nastojanje da se odgrli i oslobodi taj konj, iz mučnog i utešnog zagrljaja ili dobar pokušaj prekida žmurenja. To odvajanje inicira pokret, može se pratiti u licima. U prvom licu se oseti toplina životinje i vidi dlaka, a u trećem se vide leđa čoveka, vrat, glava.. i životinja. Ne čini li se čovek otraga i sa strane ograničenim u sagledavanju i da njegova misao zavisi od onog prema čemu je okrenut iako, često, na suprotnoj strani potrebe za pažnjom ima daleko više? Čovek može scenu nekad videti i sa strane i pitati se otrežnjujuće uvredljivo: šta se dešava i da oslobodivši životinju i sebe krene tako dalje. Život u malom, gde svet podseća na zatvor otvorenog tipa, voli se gnezdti se u zastoju, što je fenomen, kako to - sasvim slobodni ljudi u svojoj mašti provode život na mukama u zatvoru. Koliko je velika Mogućnost izvan života omeđenog zidovima i robijom! Ali kako upotrebiti mogućnost napokon došavši pred nju? Kako se otrgnuti granicama uvida, formirati drugačiji početak, i videti poreklo izbora? Stati jednom, uprkos svemu, ali stati u idenju, kao da smo unapred osuđeni na propast ili stvarno jesmo.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Veoma dobro nastojanje da se odgrli i oslobodi taj konj, iz mučnog i utešnog zagrljaja ili dobar pokušaj prekida žmurenja. To odvajanje inicira pokret, može se pratiti u licima. U prvom licu se oseti toplina životinje i vidi dlaka, a u trećem se vide leđa čoveka, vrat, glava.. i životinja. Ne čini li se čovek otraga i sa strane ograničenim u sagledavanju i da njegova misao zavisi od onog prema čemu je okrenut iako, često, na suprotnoj strani potrebe za pažnjom ima daleko više? Čovek može scenu nekad videti i sa strane i pitati se otrežnjujuće uvredljivo: šta se dešava i da oslobodivši životinju i sebe krene tako dalje. Život u malom, gde svet podseća na zatvor otvorenog tipa, voli se gnezdti se u zastoju, što je fenomen, kako to &#8211; sasvim slobodni ljudi u svojoj mašti provode život na mukama u zatvoru. Koliko je velika Mogućnost izvan života omeđenog zidovima i robijom! Ali kako upotrebiti mogućnost napokon došavši pred nju? Kako se otrgnuti granicama uvida, formirati drugačiji početak, i videti poreklo izbora? Stati jednom, uprkos svemu, ali stati u idenju, kao da smo unapred osuđeni na propast ili stvarno jesmo.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Leptirica од стране Saša</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/leptirica-1973/#comment-9016</link>
		<dc:creator>Saša</dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Feb 2012 17:48:02 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=5171#comment-9016</guid>
		<description>Tekst je odličan, mada sam se nadao da će objasniti par meni  nejasnih stvari, kao što su da li je Radojkin otac (ako joj je zaista otac, u jednoj sceni neko od seljaka otvara sumnju u to) znao za njenu &quot;posebnost&quot; pa je onako grubo odbio Strahinjinu prosidbu, kao i otkuda njena dvojnica u Savinom grobu. Pogotovo me prva stvar interesovala, budući da ima scena kada otac posmatra sa strane veselje posle krađe mlade i na kraju odlazi uz neki čudan komentar a prije toga mu neko/nešto dobaci jabuku sa strane (iako nikoga nema u njegovoj blizini, i niko ga os seljaka nije ni opazio). Njegova sumnjivost je jača kad se poslije te scene sjetimo da je na početku ispitivao vodeničara bude li sam u vodenici (mada mu se u toj sceni ne vidi nikakva &quot;pogrešnost&quot;, već više neko čuđenje).</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Tekst je odličan, mada sam se nadao da će objasniti par meni  nejasnih stvari, kao što su da li je Radojkin otac (ako joj je zaista otac, u jednoj sceni neko od seljaka otvara sumnju u to) znao za njenu &#8222;posebnost&#8220; pa je onako grubo odbio Strahinjinu prosidbu, kao i otkuda njena dvojnica u Savinom grobu. Pogotovo me prva stvar interesovala, budući da ima scena kada otac posmatra sa strane veselje posle krađe mlade i na kraju odlazi uz neki čudan komentar a prije toga mu neko/nešto dobaci jabuku sa strane (iako nikoga nema u njegovoj blizini, i niko ga os seljaka nije ni opazio). Njegova sumnjivost je jača kad se poslije te scene sjetimo da je na početku ispitivao vodeničara bude li sam u vodenici (mada mu se u toj sceni ne vidi nikakva &#8222;pogrešnost&#8220;, već više neko čuđenje).</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Andrej Tarkovski: Skica za jednu filozofiju umetnosti од стране PeXoN</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/andrej-tarkovski-skica-za-jednu-filozofiju-umetnosti/#comment-9015</link>
		<dc:creator>PeXoN</dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Feb 2012 11:25:47 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=38736#comment-9015</guid>
		<description>Sa zadovoljstvom sam procitao sve textove vezane za Tarkovskog i svaki sledeci me sve vise fascinira. Sve pohvale.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Sa zadovoljstvom sam procitao sve textove vezane za Tarkovskog i svaki sledeci me sve vise fascinira. Sve pohvale.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Ginzberg je otkrio Ameriku од стране Snežana Moračić</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/ginzberg-je-otkrio-ameriku/#comment-9009</link>
		<dc:creator>Snežana Moračić</dc:creator>
		<pubDate>Tue, 14 Feb 2012 17:51:22 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=39255#comment-9009</guid>
		<description>a sve je krenulo od luciena carra, pa preko ginsberga, onda edie parker, devojke jacka kerouca, da bi ih sve zajedno carr predstavio burroughs-u.
carr je definitivno bio genije, jeste da je bio samounistavajuci egotist, ali genije.
mislim da je howl bila posvecena carr-u, pa je na njegovo inspistiranje ginsberg uklonio carrovo ime iz posvete na pocetku
interesantno je i sudjenje carru zbog ubistva...vrlo kompleksna tema, pa neizbezni &#039;pastorak&#039; hippie pokret i td...odlican tekst vanja.
medjutim, ako bih bila u prilici da se odlucim za taj tzv. &#039;boemski hedonizam&#039;, bez razmisljanja bih se priklonila taboru oko gertrude stain, cak bih i moody zeldu podnela bez problema.

ispade da je kolumbijski univerzitet bio tada &#039;steciste&#039; homoseksualaca.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>a sve je krenulo od luciena carra, pa preko ginsberga, onda edie parker, devojke jacka kerouca, da bi ih sve zajedno carr predstavio burroughs-u.<br />
carr je definitivno bio genije, jeste da je bio samounistavajuci egotist, ali genije.<br />
mislim da je howl bila posvecena carr-u, pa je na njegovo inspistiranje ginsberg uklonio carrovo ime iz posvete na pocetku<br />
interesantno je i sudjenje carru zbog ubistva&#8230;vrlo kompleksna tema, pa neizbezni &#8216;pastorak&#8217; hippie pokret i td&#8230;odlican tekst vanja.<br />
medjutim, ako bih bila u prilici da se odlucim za taj tzv. &#8216;boemski hedonizam&#8217;, bez razmisljanja bih se priklonila taboru oko gertrude stain, cak bih i moody zeldu podnela bez problema.</p>
<p>ispade da je kolumbijski univerzitet bio tada &#8216;steciste&#8217; homoseksualaca.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на &#8216;Klub 27&#8242; од стране Nastasija</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/klub-27/#comment-8996</link>
		<dc:creator>Nastasija</dc:creator>
		<pubDate>Sun, 12 Feb 2012 18:04:19 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=4294#comment-8996</guid>
		<description>Oni su pevaci koji treba da se pamte.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Oni su pevaci koji treba da se pamte.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на &#8216;Klub 27&#8242; од стране Nastasija</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/klub-27/#comment-8966</link>
		<dc:creator>Nastasija</dc:creator>
		<pubDate>Fri, 10 Feb 2012 11:17:25 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=4294#comment-8966</guid>
		<description>Janis Joplin i Amy Winehouse su bile moje omiljene pevacice.
Bolje da su ostavile drogu i heroin.Da to nisu radili svi pevaci bi bili zivi.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Janis Joplin i Amy Winehouse su bile moje omiljene pevacice.<br />
Bolje da su ostavile drogu i heroin.Da to nisu radili svi pevaci bi bili zivi.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Tajne veze: Bergman – Fasbinder од стране Filmovi</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/tajne-veze-bergman-%e2%80%93-fasbinder/#comment-8940</link>
		<dc:creator>Filmovi</dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 09:07:16 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=9422#comment-8940</guid>
		<description>Fasbinder-Bergman, jako zanimljiv tekst, nikad mi ne bi palo na pamet da povezem ta dva autora. I njihov stil rada je totalno drugaciji. Bergman je spor, Fasbinder je hiperaktivan. Odlicna analiza filma Sedmi pecat Skaramus. Juce sma napisao konacno tekst za mene najbolji Fasbinderov film.  &lt;a href=&quot;http://www.filmovipreporuke.com/movie-review/satans-brew-1976/&quot; rel=&quot;nofollow&quot;&gt;Satan&#039;s Brew&lt;/a&gt;</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Fasbinder-Bergman, jako zanimljiv tekst, nikad mi ne bi palo na pamet da povezem ta dva autora. I njihov stil rada je totalno drugaciji. Bergman je spor, Fasbinder je hiperaktivan. Odlicna analiza filma Sedmi pecat Skaramus. Juce sma napisao konacno tekst za mene najbolji Fasbinderov film.  <a href="http://www.filmovipreporuke.com/movie-review/satans-brew-1976/" rel="nofollow">Satan&#8217;s Brew</a></p>
]]></content:encoded>
	</item>
	<item>
		<title>Коментар на Kuvar, “Dragi Vodja” i nuklearna bomba од стране Draguljce</title>
		<link>http://pulse.sm-art.info/kuvar-dragi-vodja-i-nuklearna-bomba/#comment-8916</link>
		<dc:creator>Draguljce</dc:creator>
		<pubDate>Sat, 04 Feb 2012 18:34:39 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://pulse.sm-art.info/?p=2747#comment-8916</guid>
		<description>Nedavno sam poklonio kuvar Naseg dragog vodje osobi. Kupljen u sad nepostojecoj knjizari Stubovi kulture. Kakva je to bitanga bila i svojoj deci jedva sta da je ostavio, a tek narodu. Mozda sam pod utiskom filma Dorucak sa djavolom.</description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Nedavno sam poklonio kuvar Naseg dragog vodje osobi. Kupljen u sad nepostojecoj knjizari Stubovi kulture. Kakva je to bitanga bila i svojoj deci jedva sta da je ostavio, a tek narodu. Mozda sam pod utiskom filma Dorucak sa djavolom.</p>
]]></content:encoded>
	</item>
</channel>
</rss>

